Staroegipatska umjetnost

STAROEGIPATSKA UMJETNOST

Staroegipatska umjetnost: Welcome

Zašto ta tema?

Budući da sam u školi dobio zadatak obraditi neko gradivo iz škole i prikazati ga na ovoj web stranici na slikovit način ja sam se odlučio baš za ovu temu. A evo i razloga zašto... Znači prvi put sam se sa ovom umjetnošću susreo još kad sam bio mali i to u filmovima na televiziji. Privuklo me ta misterioznost i fantastičnost kod te umjetnosti. O Egiptu i toj njegovoj umjetnosti učio sam u 5. razredu osnovne škole na povijesti, u 1. razredu srednje također na satu povijesti i sada u 2. razredu na satu likovne umjetnosti. Sada sam odlučio da još dodatno sam istražim o toj umjetnosti i moj zadatak je da pokušam vas koji ovo čitate nešto naučiti i nadam se da ću u tome uspijeti... Pa krenimo :)

Staroegipatska umjetnost: Homepage_about

Osnovno

Staroegipatska umjetnost je umjetnost starog/drevnog Egipta. To je jedinstven naziv za zajednička obilježja slikarstva, arhitekture i ostalih umjetnosti koje je razvijala civilizacija iz doline Nila od oko 3100. pr. Kr. do 31. godine. [3]

Staroegipatska umjetnost: Homepage_about

Općenito

Stari Egipćani nisu koristili pojam „umjetnosti”, nego su svoja „djela“ izrađivali kao odraz vlastitih religijskih obreda i običaja budući da su oni igrali vrlo važnu ulogu u njihovu svakodnevnom životu. Inspiraciju i motivaciju nalazili su u vrlo religiji u kojoj dominiraju brojni mitovi stvaranja te u životnoj filozofiji u kojoj rijeka Nil ima važnu ulogu sa svojim godišnjim poplavama. Njihova umjetnička djela su stvarana zbog potrebe vjerskih shvaćanja i filozofije svakodnevnog života u kojoj je glavni cilj postizanje života nakon smrti. [2]

Staroegipatska umjetnost: Homepage_about

EGIPAT - DAR NILA

U Egiptu je život velikog broja stanovnika okupljenih u velikim gradovima duž rijeke Nil, bio moguć samo zato što je rijekom protjecalo dovoljno vode za život ljudi i stoke i za natapanje obrađenih polja, a osobito zbog redovitih velikih poplava Nila što su natapale zemlju i nanosile plodni mulj. Stoga je u starom vijeku stvorena ta uzrečica da je Egipat dar Nila. Nije bilo dovoljno samo čekati poplave pa su ljudi marljivo i uz veliki napor trajno natapali pustinjski pijesak vodom kako bi postao plodnom zemljom. Egipćani su sagradili sustav kanala za navodnjavanje. Sagradili su naprave- posebno drvene kotače poput mlinskih pokretane volovima. U tadašnjim uvjetima bio je potreban ogroman broj radnika i robova i odlična organizacija. [1]

Staroegipatska umjetnost: Homepage_about

Arhitektura

Gradovi

U Egiptu nisu postojali gradovi kakvi su postojali u drevnoj Mezopotamiji zato što je stanovništvo bilo raseljeno po cijelom Nilu."Egipatski gradovi su otvoreni, nemaju zidina, a prostorno su organizirani u odnosu prema Nilu, tako da ulice mijenjaju smjer kako rijeka zakreće." Društvene zgrade (hramovi, kraljevske palače, državni uredi itd.) nisu bile na jednom mjestu već po cijelom gradu."Ostale građevine (npr. stambene kuće ili naseobine radnika-graditelja) bile su pravokutnih oblika, napravljene od mulja i trstike i imale su hipostilno osvjetljenje (uzdignuti središnji dio kako bi bio više osvijetljen)." [3]

Staroegipatska umjetnost: Homepage_about

20130309-can-canh-lang-mo-huyen-bi-nhat-tg-tai-ai-cap-0.jpg

Arhitektura

Piramide

Vjerovanjem u zagrobni život razvila se grobna arhitektura. Najstariji tip grobnice je mastaba, to je niska krnja piramida s prostorijama za obred ispod kojih je smještena komora sa sarkofagom. Iz mastabe se razvila stepenasta piramida ona se isprva gradi od opeke, a potom od kamena (piramida faraona Djosera, III. dinastija u Saqqari, podigao ju je Imphotep, prvi poznati graditelj u povijesti). "Od faraona IV. dinastije (Keops, Kefren i Mikerin) grade se monumentalne piramide od opeke obložene kamenom oplatom." U njih se zakopava mumificirano tijelo faraona ili dostojanstvenika s brojnim grobnim prilozima. [4]

Staroegipatska umjetnost: Homepage_about

Arhitektura

Hramovi

"Uz piramide redovito se podiže hram okružen visokim zidom s nekoliko vrata (glavna su flankirana s dvama pilonima urešenima hijeroglifima s pothvatima vladara i pred kojima stoji obelisk), predvorja sa stupovima (koji imaju kapitele u obliku lotosa, papirusa ili palme) i svetišta." Postoje 4 tipa egipatskih hramova, a to su: hram sa pilonima (najčešće građen u doba Novog Carstva), peripteralni hram (građen u vrijeme Srednjeg carstva), speos (podzemni hram), hemispeos (polupodzemni hram). Hramovi često prerastaju u gradove hramove (Karnak, Luxor). Posebnu grupu predstavljaju hramovi u stijenama (kraljice Hatšepsut u Deir el-Bahri, hram u Abu Simbelu). U Novoj državi razvio se tip ophodnog hrama do kojega se dolazi alejom sfinga. Do hramova je redovito vodio dugačak dvored skulptura životinjskih likova na kamenim postoljima i to su tkz. sfinge. [3] [4] [6]

Staroegipatska umjetnost: Homepage_about

Religija

Egipćani su bili politeisti i imali su izrazit ritualizam. Njihovu religiju karakterizira monoteistička reforma (atonizam), posebno shvaćanje smrti, štovanje bogova kao izraza snage i moći prirode u zoomorfnome (svete životinje), antropomorfnome ili hibridnome (zooantropomorfnom) obliku. Oni nemaju razlike između božanskoga i ljudskoga svijeta. "Stanje smrti dio je dobro uređena života, za koji se brinu bogovi." Održanje svijeta jamči faraon, sin boga sunca (Ra), stožer sveukupnoga društvenoga i religijskoga života. Religija je u starom Egiptu bila temelj i izvor sveukupne civilizacije što znači da je imala važnu ulogu u svim područjima njihovog života (umjetnosti, pisma, medicine, prava i dr.). Egipatska religija bila je zasebna, na nju nisu utjecale druge religije, ali ona je utjecala na susjedne narode.

Staroegipatska umjetnost: Homepage_about

Pismo

Egipatsko pismo predstavlja poseban umjetnički izraz, cilj pisma je narativni, ali i dekorativni (ukrašavajući) - hijeroglifi. Natpisi uvijek prate reljefe, objašnjavaju njihov sadržaj, a čitali su se i odozgo prema dolje ili tečno s lijeva na desno i natrag s desna na lijevo. Pismo je zanimljivo jer pokazuje kako se na slikovit način mogu pojednostavljenim znakovima označiti pojedina bića, predmeti, pa i nezbiljski pojmovi, a ponekad sklopom znakova možemo čitanjem dobiti zvukove koji označavaju nešto potpuno drugo od onoga što je oslikano. Zato je egipatsko pismo predstavljalo zagonetku europskim istraživačima koji nisu navikli da jedna slika predstavlja i pojam i slog, te da se neki pojmovi mogu pisati na više načina. [3]

Staroegipatska umjetnost: Homepage_about

Skulptura

Poput mezopotamske, i egipatska je skulptura komponirana strogo simetrično, bez naznake pokreta tijela ili izraza lica. Egipat. je skulptura također vezana za vjerovanje u prekogrobni život. Statue nisu prikaz realnog, nego simbol vječnog života; karakterizira ih frontalnost i statičnost te pojednostavnjenjem postignuta monumentalnost. U grobnicama je pronađen golem broj kipova i reljefa, često obojenih, u mramoru, alabastru, kamenu i drvu. Pretežito su likovi faraona (Ramzes II., Tutmozis III, Princ Rahotep i njegova žena), dostojanstvenika (Pisar) i likovi božanstava (Oziris, Amon). Često kipovi dosežu goleme dimenzije (sfinga kraj Gize). Realistične tendencije dosegnule su vrhunac za faraona Amenofisa IV. Poslije tog razdoblja egip. plastika vraća se na tradicionalne, pa čak i arhajske oblike, a u doba helenizma pada pod jak utjecaj grč. skulpture. Gl. značajka egip. reljefa je plošnost i nedostatak perspektivnog skraćivanja; figure su na plohu stavljene izolirano (gl. figure veće su od sporednih); glava, ruke i noge dane su u profilu, a oko i trup en face; likovi životinja redovito su u profilu. [1] [4]

Staroegipatska umjetnost: Homepage_about

Slikarstvo

Neke od najljepših slika i natpisa su očuvani na papirusu, tj. tankim i napetim listovima papirusa koji su se prešali i mogli se savijati u svitke i do 40 m dužine. Boja je bila jako važna u egipatskoj umjetnosti i simbolici, pa se pojavljuje i na najstarijim spomenicima, predmetima, a najbolje očuvani su u unutrašnjosti grobnica koje su bile potpuno oslikane. Crteži koji ukrašavaju zidove grobnica odrađeni su u plitkom reljefu. Egipatske slike najčešće prikazuju mitološke scene, potom scene iz života faraona, borbe i prinošenje žrtvi, i na kraju scene iz svakodnevnog života. Kao i u skulpturi, slijedi se kanon: pozadina je svijetla, lice je profilu s frontalnim okom koje gleda promatrača, tijelo je frontalno s nogom u profilu, inkarnat muškarca je tamniji od ženskog. Najljepši primjeri slikarstva su u tebanskim grobnicama gdje počivaju vladari Novog carstva. Zidovi i stupovi ukrašavali su se tekstovima i izrazito kolorističkim prizorima iz života faraona. [3]

Staroegipatska umjetnost: Homepage_about

Video o piramidama

Staroegipatska umjetnost: Homepage_about

Literatura

Ivančević, R., (2012), STILOVI RAZDOBLJA ŽIVOT I Od paleolita do predromanike. Profil International
Tomorad, M. (2012), Staroegipatska umjetnost. Dostupno 29.5.2017. na http://hrcak.srce.hr/97074
wikipedia.org (2017) Staroegipatska umjetnost. Dostupno 29.5.2017. na https://hr.wikipedia.org/wiki/Staroegipatska_umjetnost
proleksis.Izmk (2013), Egipatska umjetnost. Dostupno 29.5.2017. na http://proleksis.lzmk.hr/55112/
enciklopedija.hr (2017), Egipat. Dostupno 30.5.2017. na http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=17157
Koudela, M. (2011), Egipatski hramovi. Dostupno 29.5.2017. na http://www.4dportal.com/hr/kolumne-marija-koudela/2153-egipatski-hramovi

Staroegipatska umjetnost: Widget

Korištene fotografije i slike

Staroegipatska umjetnost: Widget